Kvalitetna podna konstrukcija počinje kvalitetno izvedenom glazurom/estrihom. Bez obzira radi li se o obiteljskoj kući, stambenoj zgradi, poslovnom prostoru, hali ili objektu u renovaciji, glazura predstavlja ključni sloj između nosive konstrukcije i završne podne obloge. Upravo zato njezina izvedba mora biti precizna, ravna, čvrsta i prilagođena namjeni prostora.

Što je glazura?

Glazura, odnosno cementni estrih, završni je sloj podne konstrukcije koji se izvodi iznad nosive ploče ili slojeva toplinske i zvučne izolacije. Njezina osnovna funkcija je stvaranje ravne, čvrste i stabilne podloge za polaganje završnih podnih obloga poput keramike, parketa, laminata, vinila, epoxy podova ili drugih završnih sustava.

Iako se često smatra samo „slojem betona“, kvalitetna glazura predstavlja precizno projektiranu mješavinu materijala čija izvedba značajno utječe na trajnost i funkcionalnost cijelog poda. Glazura mora:

• biti ravna i nivelirana
• imati dovoljnu tlačnu i savojnu čvrstoću
• biti otporna na habanje
• omogućiti pravilno funkcioniranje podnog grijanja
• imati kontrolirano skupljanje tijekom sušenja
• osigurati kvalitetno prianjanje završnih obloga

Od čega se sastoji glazura/estrih?

Klasična cementna glazura sastoji se od nekoliko osnovnih komponenti:

• Cement – vezivo koje povezuje sve sastojke u homogenu masu i daje konačnu čvrstoću estrihu.
• Pijesak – koristi se odgovarajuća granulacija pijeska koja omogućuje dobru obradivost i potrebnu mehaničku otpornost.
• Voda – količina vode mora biti precizno dozirana. Previše vode smanjuje čvrstoću i povećava mogućnost pucanja, dok premalo vode otežava ugradnju.
• Aditivi – suvremene glazure često sadrže različite dodatke koji poboljšavaju svojstva smjese: plastifikatore, superplastifikatore, ubrzivače vezanja, dodatke za smanjenje skupljanja, dodatke za brzo sušenje
• Vlakna – polipropilenska vlakna sve se češće koriste kao dodatno armiranje glazure. Njihova uloga je smanjivanje mikro pukotina tijekom procesa vezanja i sušenja.

Gdje se koriste strojne glazure?

• obiteljskim kućama
• stanovima
• višestambenim zgradama
• poslovnim prostorima
• uredima
• trgovinama
• proizvodnim halama
• skladištima
• javnim objektima
• školama i vrtićima

Kada se izvodi glazura?

Glazura se izvodi nakon završetka grubih građevinskih radova i postavljanja svih instalacija koje prolaze kroz pod.

Prije izvođenja glazure moraju biti završeni:

• zidarski radovi
• elektroinstalacije u podu
• vodovodne instalacije
• kanalizacijske instalacije
• sustavi podnog grijanja
• postavljanje toplinske i zvučne izolacije

Izolacija ispod glazure

U stambenim objektima najčešće se koristi stiropor (EPS), koji pruža dobru toplinsku izolaciju uz povoljnu cijenu. Stirodur (XPS) ima veću tlačnu čvrstoću i znatno manju upojnost vode, zbog čega se koristi na mjestima izloženim većim opterećenjima ili vlazi, poput garaža, podruma i industrijskih prostora. Iznad izolacije postavlja se PE folija koja sprječava prodor vlage i odvajanje glazure od izolacijskog sloja.

Što znače oznake EPS 100 i EPS 150?

Kod stiropora (EPS-a) broj u oznaci označava njegovu tlačnu čvrstoću, odnosno koliko opterećenje može podnijeti bez značajnih deformacija. Što je broj veći, materijal je čvršći i otporniji na opterećenja.

Proces izrade strojne glazure

• 1. Priprema podloge – Prije početka radova provjerava se stanje podloge i pripremaju svi slojevi podne konstrukcije. Postavljaju se: toplinska izolacija, zvučna izolacija, PE folija, rubne dilatacijske trake. Rubne trake imaju važnu funkciju jer omogućuju prirodno širenje i skupljanje glazure bez prijenosa naprezanja na zidove.
• 2. Niveliranje – Laserskim uređajima određuju se točne visine gotove glazure. Precizno niveliranje ključno je za dobivanje ravne podne površine te pravilno funkcioniranje svih završnih obloga.
• 3. Priprema smjese – Kod strojnih glazura koriste se precizno definirani omjeri cementa, agregata, vode i eventualnih aditiva kako bi se postigla projektirana tlačna čvrstoća, obradivost i trajnost estriha. Prekomjerna količina vode može uzrokovati povećano skupljanje tijekom sušenja, pojavu pukotina te smanjenje konačne čvrstoće glazure. S druge strane, premala količina vode otežava obradu i pravilno zbijanje materijala.
• 4. Ugradnja glazure – Materijal se pomoću transportne pumpe tlačno doprema do mjesta ugradnje. Glazura se raspoređuje po prethodno definiranim visinskim kotama koje su određene laserskim niveliranjem. Nakon raspoređivanja slijedi ručno ili strojno izvlačenje materijala pomoću aluminijskih letvi i vodilica kako bi se postigla potrebna ravnost površine.
• 5. Zaglađivanje i obrada površine – Nakon početnog vezanja cementne smjese pristupa se strojnom zaglađivanju površine pomoću specijalnih rotacijskih strojeva, u praksi poznatih kao „helikopteri“. Vrijeme početka zaglađivanja iznimno je važno jer prerana obrada može oštetiti strukturu estriha, dok prekasna obrada otežava postizanje željene ravnosti i kompaktnosti.

Koliko dugo se glazura suši?

Potrebno je razlikovati početno vezanje i očvršćivanje od potpunog isušivanja estriha. Iako glazura već nakon 24 do 48 sati postiže dovoljnu čvrstoću za pažljivo hodanje, to ne znači da je spremna za postavljanje svih vrsta podnih obloga.

Brzina sušenja ovisi o više čimbenika, među kojima su debljina glazure, temperatura prostora, relativna vlažnost zraka, kvaliteta ventilacije te vrsta korištenih materijala i aditiva.

1 cm debljine ≈ približno 7 dana sušenja. Primjerice, glazura debljine 5 cm može zahtijevati oko 35 dana sušenja.

Keramičke obloge

Kod keramičkih pločica situacija je jednostavnija jer keramika i ljepila za pločice bolje podnose zaostalu vlagu u podlozi. U većini slučajeva keramičke pločice moguće je postavljati već nakon tjedan dana, ovisno o debljini glazure, uvjetima sušenja i preporukama proizvođača materijala.

Drvene obloge

Prije početka polaganja parketa, laminata, vinila i drugih podnih obloga osjetljivih na vlagu obavezno se provodi mjerenje zaostale vlage u glazuri odgovarajućim mjernim uređajima. Previsoka vlaga može uzrokovati bubrenje parketa, deformacije laminata, odvajanje ljepila ili pojavu drugih problema koji se često pokažu tek nakon nekoliko mjeseci korištenja.

Opće pravilo – za postavljanje parketa i laminata sadržaj vlage u cementnoj glazuri mora biti manji od 1,8 % CM, odnosno unutar granica koje propisuje proizvođač završne podne obloge. Upravo zato ozbiljni izvođači nikada ne određuju spremnost glazure prema broju dana, već prema stvarno izmjerenoj zaostaloj vlazi.

Moderna rješenja za brzo sušenje

Kod projekata gdje su rokovi važni moguće je koristiti posebne aditive za ubrzano sušenje ili brzosušeće estrihe. Takva rješenja značajno skraćuju vrijeme potrebno za nastavak završnih radova u odnosu na klasičnu cementnu glazuru.

Dok je kod standardne glazure za postavljanje parketa ili laminata često potrebno čekati nekoliko tjedana, primjenom odgovarajućih aditiva vrijeme sušenja može se skratiti na svega 7 do 14 dana, ovisno o debljini glazure i uvjetima na gradilištu. Keramičke pločice moguće je postavljati još ranije.

Prednost ovakvih sustava je brže useljenje, kraći rokovi gradnje i manja mogućnost kašnjenja drugih završnih radova. Prilikom izrade glazure HOMGRAD može ponuditi i rješenja za ubrzano sušenje kada investitor ima zahtjev za što bržim nastavkom radova.

Prednosti ubrzanog sušenja

• kraći rokovi gradnje
• brže useljenje
• manje čekanja između faza radova
• raniji početak završnih radova
• manji rizik od zastoja na gradilištu

Najčešće greške kod loše izvedene glazure

Najčešći problemi nastaju zbog nepravilnog omjera materijala, prevelike količine vode u smjesi ili nestručne ugradnje. Takve greške mogu uzrokovati pucanje glazure, neravnu površinu, smanjenu čvrstoću i odvajanje pojedinih dijelova od podloge.

Čest problem je i nedovoljno vrijeme sušenja prije postavljanja završnih podnih obloga. Ako se parket, laminat ili vinil postave na glazuru koja još uvijek sadrži previše vlage, mogu se pojaviti deformacije, podizanje poda ili odvajanje ljepila.

Kod sustava podnog grijanja dodatne probleme mogu uzrokovati neodgovarajuća debljina glazure i loša izvedba dilatacija, što može dovesti do pojave pukotina i slabijeg prijenosa topline.

Cijena strojne glazure u Bjelovaru

Za standardnu cementnu strojnu glazuru debljine približno 5 do 6 cm, cijene se na tržištu najčešće kreću između 23 i 35 €/m², ovisno o navedenim uvjetima i opsegu radova. Veće površine u pravilu imaju povoljniju cijenu po kvadratnom metru, dok manji objekti i složeniji zahvati mogu imati nešto višu cijenu.

U HOMGRAD-u svakom klijentu izrađujemo individualnu ponudu kako bi unaprijed znao opseg radova, rok izvedbe i ukupni trošak bez neugodnih iznenađenja tijekom gradnje.